Bosanski narodni kalendar

 

Bosanski narodni (poljoprivredni) kalendar seže čak u staru eru bosanskih Ilira, naših predaka. Kalendar je zapravo "krug godine", najvjerovatnije utemeljen u kultu Velike Majke, zbog čega je primarno vezan za poljoprivredu, obrađivanje zemlje i proizvodnju hrane.

Bošnjaci - najstariji narod na Balkanu

ONO ŠTO JE OSOBITO VAŽNO JESTE DA SE O HISTORIJSKOJ SREDNJOVJEKOVNOJ BOSNI MOŽE DISKUTOVATI I PISATI SAMO KROZ SAGLEDAVANJE OSMANLIJSKIH DEFTERA. TAKOĐE SE MORAJU KORISTITI POVELJE BOSANSKIH VLADARA U KOJIMA SE MOŽE JASNO VIDJETI HILJADUGODIŠNJE POSTOJANJE JEDNE DRŽAVE:

Bosančica - pismo srednjovjekovne Bosne

 

Bosančica je autentično i posebno pismo nastalo u Bosni i okolnim krajevima. Do sada najuravnoteženiji prikaz bosančice je dao paleograf Vladimir Mošin, koji razlikuje tri centra zračenja u nastanku bosančice, ili zapadne ćirilice, što je najčešće moderno ime:
 

Ašikovanje

 

Ašikovanje je međusobno udvaranje ili zabavljanje momka djevojke. Budući da po islamskim običajima nije dopušteno miješanje muške i ženske mladeži bez nadzora, to je i udvaranje momka počinjalo ispod djevojčina prozora.

Bosanska Sevdalinka

Tradicionalna bosanska pjesma Sevdalinka kao estetski, glazbeni i filološki fenomen.
Izraz “sevdalinka” potječe od riječi  “sevdah”, arapskog izraza za ljubav, želje za ljubavlju i ekstaze strasti. Turci su ovu riječ preuzeli od Arapa, a bosanski muslimani su zatim dodali “H” arapskom izrazu “säwda” – crna žuč: jedna od četiri tjelesne tečnosti za koju se vjeruje da određuje melankolično stanje.

Tradicionalna nošnja

 

Na teritoriji Bosne i Hercegovine nailazimo na veliki broj različitih nošnji. Sve ove nošnje formirale su se kroz dugi niz godina i nose u sebi elemente ili pak samo tragove elemenata mnogih kulturnih utjecaja, koji su uticali na razvoj ne samo nošnji nego i općenito na istorijska i društvena zbivanja. Zbog toga u našim nošnjama nalazimo tragove balkanske, mediteranske i orijentalne kulture. Ovi kulturni utjecaji su ostavili svoj pečat na narodne nošnje i nesumnjivo doprinijeli njihovoj diferencijaciji.Istražiti kako su izgledali ljudi u narodnim nošnjama je bilo moguće prije svega sa materijalnim arheološkim ostacima u vidu tkanica, odjevnih predmeta i nakita.

Bosanski stećci

 

Neka oprosti gospođa Evropa, ona nema spomenike kulture. Pleme Inka u Americi ima spomenike, Egipat ima prave spomenike kulture.  Neka oprosti gospođa Evropa, samo Bosna ima spomenike. Stećke. Šta je stećak? Oličenje gorštaka, Bosanca! Šta radi Bosanac na stećku? Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku! Ali nigdje, nikada, niko nije pronašao stećak na kome Bosanac kleči ili moli. Na kome je prikazan kao sužanj”, zapisao je Miroslav Krleža.

Bosanska orijentalna kuća

 

Dolaskom Osmanlija gotovo potpuno se promijenio stil gradnje. 

Uvedeni su novi građevnski materijali: pečena i nepečena cigla, tesani kamen, olovo i željezo. Ipak, drvo i kamen su ostali glavni građevinski materijali osmanskog perioda. Postojala su tri tipa stambene građevine: kule, čardaci i odžak. 
Građena je kao jednospratnica, sa izuzetkom Jajca u kome su se kuće razvijale u tri etaže. U prizemlju su se nalazili halvati i halvatići – sobe za zimovanje, gospodarstvo ili kuhinja koja nije imala stropa.